Bulimija je ozbiljan poremećaj prehrane koji nastaje kao posljedica međudjelovanja različitih faktora, uključujući trenutno stanje društva, obiteljske uvjete, genetsku ili biološku predispoziciju, crte ličnosti i emocionalno stanje pojedinca.
Inače, među najčešćim poremećajima prehrane su bulimija i anoreksija, a najviše pogađaju mlade djevojke koje su odrasle u kulturi koja promovira mršavost kao jedino poželjno. Bulimija predstavlja opasnu bolest koja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, te je stoga važno prepoznati je na vrijeme i liječiti.
Pregled sadržaja:
Što je točno bulimija
Bulimijaje psihička bolest koju karakteriziraju ciklusi pretjeranog uzimanja hrane, nakon kojih slijedi namjerno izbacivanje hrane. Ova bolest obično započinje u ranoj adolescenciji kao posljedica neuspjelih restriktivnih dijeta, nakon kojih dolazi do ekstenzivnog uzimanja velike količine hrane.
Bulimija – poremećaj hranjenja
Ljudi koji boluju od bulimije obično izbacuju hranu povraćanjem ili laksativima. Dijagnosticiranje može biti teže nego dijagnosticiranje anoreksije, jer ljudi s bulimijom često imaju prosječnu ili malo povišenu tjelesnu težinu pa ju je teško i prepoznati.
Uzroci nastanka ove psihičke boleste
Postoji velik broj faktora koji mogu pridonijeti razvoju bulimije, među kojima su:
Emocionalni poremećaji
Obiteljski utjecaji
Problemi povezani s rođenjem
Genetski faktori
Kulturološki utjecaji
Biološki i medicinski faktori
Većina ljudi s poremećajem prehrane istovremeno pati i od depresije ili doživljava velike napade tjeskobe. Bulimija i anoreksija mogu se liječiti, ali to zahtijeva mnogo truda i suradnje pacijenta, kao i podrška njegove okoline.
Liječenje bulimije
Liječenje bulimije sastoji se od niza terapijskih intervencija koje obuhvaćaju psihoterapiju, farmakoterapiju i edukaciju o zdravom načinu prehrane. U većini slučajeva, pacijenti s ovim problemom zahtijevaju dugotrajnu i intenzivnu terapiju kako bi se postigao uspješan ishod.
Bulimija se uglavnom liječi psihijatrijski. Psihoterapijom je moguće riješiti i riješiti duboko ukorijenjene probleme koji povezuju osobu sa simptomima bulimije.
Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), jedan je od ključnih oblika terapije za bulimiju. KBT se usredotočuje na identificiranje negativnih misli i osjećaja vezanih uz hranu, tijelo i izgled. Uz to, uči pacijenta kako da promijeni svoje negativne obrasce mišljenja i ponašanja. Osim toga, može se još koristiti i farmakoterapija za smanjenje njezinih simptoma, poput prekomjernog uzimanja hrane i izbacivanja hrane, ali se ne preporučuje kao jedini oblik terapije. Uobičajeni lijekovi koji se koriste u terapiji su antidepresivi i stabilizatori raspoloženja.
Uz to, važno je educirati pacijenta o zdravom načinu prehrane i važnosti tjelesne aktivnosti. Stručnjaci savjetuju da pacijenti s bulimijom trebaju imati redovite obroke koji uključuju raznoliku hranu, te da trebaju izbjegavati restriktivne dijete i izbacivanje hrane.
